KOVAČEVIĆ, Milan

traži dalje ...

KOVAČEVIĆ, Milan, romanopisac, publicist i liječnik (Karlovac, 16. IV. 1869 — Zagreb, 10. X. 1931). Gimnaziju završio u Karlovcu 1887, a studij medicine u Grazu 1894. Isprva liječnik u Novom Marofu, Đurđevcu i Vrbovskom, od 1900. u Pittsburghu, od 1908. u Rijeci i od 1909. u Zagrebu. Pjesmama, novelama i različitim prilozima surađivao u Liečničkom viestniku (1893, 1895–99, 1901, 1904), Agramer Tagblattu (1898–1907, 1909–10), Riečkom novom listu (1912), Hrvatskoj prosvjeti (1914–15, 1917), Danici (kalendar, 1915–16), Novinama (1916), Hrvatskoj (1917–18), Pravašu (1923) te u hrvatskim iseljeničkim glasilima u New Yorku Novi list i Osa. God. 1903–04. uređivao list Hrvat (Millvale—Allegheny), a 1918. u Zagrebu pokrenuo vlastito glasilo Kroatische Rundschau. Ponajviše se bavio tematikom hrvatskoga iseljeništva i njegova značenja za domovinu, o čem je pisao i u socijalno-ekonomskoj raspravi Živila Hrvatska! (Allegheny 1904) te u literarnim radovima. U romanu Polomljena krila (1912, te godine izlazio i u Hrvatskoj obitelji, 1924. na njem. u Der Morgenu) opisuje američki društveni poredak i život hrvatskih iseljenika u SAD, a u onima s tematikom iz domaće sredine Val (1913; u Riječkim novinama 1912) i Zlotvor (1914; i u Hrvatskoj prosvjeti) prikazuje gospodarsko i moralno propadanje stanovnika Karlovca i okolice, posebno sitnoga plemstva; nastali unutar književnih poimanja katoličkoga pokreta tematski su inovativni i realistični, premda motivacijski i stilski nedorađeni. Stihovanu tragediju In hoc signo vincimus iz 1913. objavio je u Hrvatskoj prosvjeti (1928, 1–2) pod naslovom Dioklecijan. U knjižici Die Kroaten kommen! (Leipzig 1916), namijenjenoj njemačkoj inteligenciji, govori o uzrocima I. svjetskoga rata i povijesti hrvatskoga naroda. S engleskoga je preveo Amerikanske pripovijesti (Zagreb 1917), a u NSK čuvaju mu se rukopisni prijevodi triju knjiga I. Washingtona iz povijesti islama (sign. R 5959, R 5960, R 5961), prijevodi povijesti i priča o islamu nekolicine autora (R 5957, R 5958) te članci o Americi (R 5963), pripovijesti (R 5962) i romansirana biografija Lucrezia Borgia i njezino doba (R 5694). Kao liječnik nastojao je oko digniteta struke te medicinskoga prosvjećivanja pučanstva; uz mnoga predavanja i članke, poglavito o tuberkulozi pluća (u Pittsburghu otvorio i sanatorij za oboljele, Sanitarium for Consumptives), sastavio je i upute za ispravno hranjenje Kako da omršavim? (Zagreb s. a.). Bio je član Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« od 1915.

DJELA: Polomljena krila. Senj 1912, Zagreb 1920. — Val. Sušak 1913. — Zlotvor, 1–2. Zagreb 1914.

LIT.: (O knj. Polomljena krila): B., Obzor, 53(1912) 245, str. 1–2. — M. Marjanović (M. M.), Savremenik, 7(1912) 8, str. 506–507. — A. Milčinović, Hrvatsko kolo, 7(1912) str. 490–491. — Lj. Maraković, Hrvatska prosvjeta, 7(1920) str. 243–244. — (O knj. Val): J. K., Hrvatska obitelj, 1(1912–13) 14/15, str. 241–247; 16/17, str. 266–271. — Jan. B. H., Katolički hrvatski realista. Luč, 8(1912–13) 17/20, str. 387–394. — M. Radošević, Savremenik, 8(1913) 6, str. 364–368. — Dr. Milan Kovačević. Hrvatska prosvjeta, 1(1914) 1, str. 52–53. — (O knj. Zlotvor): P. Grgec (P. G.), Novine, 2(1915) 95, str. 3–4; 96, str. 3; 97, str. 5–6; 98, str. 3–4; 99, str. 3–4; 100, str. 3–4; 101, str. 3; 102, str. 3. — (O knj. Die Kroaten kommen): -u-, Obzor, 59(1916) 83, str. 2–3. — (Nekrolozi): Hrvatska straža, 3(1931) 13. X, str. 3; Jutarnji list, 20(1931) 12. X, str. 3. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb 1998. — I. Vučak: Milan Kovačević – liječnik, književnik i političar. Liječničke novine, 4(2004) 34, str. 57–59, 62. — V. Lončarević: Književnost i Hrvatski katolički pokret (1900.–1945.). Zagreb 2005.

Marko Kovačević (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOVAČEVIĆ, Milan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 2.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kovacevic-milan-romanopisac>.